Novi pristupi na tržištu rada koji vode ka konkretnim rezultatima

Švajcarski Projekat zapošljavanja mladih (YEP)

 

Uvod

Projekat zapošljavanja mladih (YEP) je projekat koji se implementira u dvije faze, od strane njemačke kompanije GOPA mbH, kroz predstavništvo u BiH..

Prva faza Projekta zapošljavanja mladih (YEP) je implementirana u periodu oktobra 2008. godine do oktobra 2011. godine i finansirana je od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijske agencije za tehničku saradnju (ADC), dok je druga faza trogodišnji nastavak projekta (2011 - 2014), koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC).

 

 

Prva faza Projekta

Projekat je u periodu 2008-2011.godine dao značajan doprinos pozitivnim promjenama na tržištu rada u BiH, a konačni rezultat prve faze je unapređenje aktivnih mjera na tržištu rada, čijim je sprovođenjem zaposlenje dobilo 1521 osoba, a 2888 osoba je prošlo različite vrste edukacija koje bi im trebale olakšati buduće zaposlenje, odnosno integraciju na tržištu rada.

 

Karijerni program u srednjim školama

Unutar Komponente 1, Projekat je u saradnji sa resornim ministarstvima obrazovanja, odabrao šest srednjih škola u Tuzli, Gračanici, Brčkom, Rogatici, Prnjavoru i Vlasenici, u kojima je implementiran akcioni program karijernog upravljanja, koji su sprovodile radne grupe školskih nastavnika i pedagoga, uz pomoć vanjskih stručnjaka sa iskustvim na tom polju.

Nakon što je preko stotinu pedagoga i učitelja prošlo obuku u školama je opremljeno šest savremenih karijernih kabineta, što podrazumijeva renoviranje jedne od školskih učionica, opremanje najsavremenijom tehnikom i namještajem, te brendiranje. U srednjoškolskom centru „Milorad Vlačić“ u Vlasenici otvoren i plastenik, u kojem učenici škole vode pravi biznis, od proizvodnje do plasmana proizvoda. U saradnji sa menadžmentom škola pripremljen je nastavni materijal orijentisan ka karijernom upravljanju, a sve sa ciljem lakše integracije na tržište rada onih đaka koji ne žele da nastave školovanje nakon uspješno završene srednje škole.

 

 

Razvoj Klubova za traženje posla

Unutar Komponente 2 otvorena su tri kluba za traženje posla, dva u sklopu Zavoda za zapošljavanje RS u Banjoj Luci i Gradišci i jedan u Tuzli, u okviru Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

Osnovna filozofija klubova za traženje posla je pozitivna poruka da posla ima ima za svakoga ko ga želi. Klub za traženje posla gradi samopouzdanje kod nezaposlenih, razvija njihove vještine prezentiranja i traženje posla, tj. pomaže im da sami sebi pomognu.

Klub za traženje posla vodi voditelj kluba koji je prošao/la posebnu edukaciju zahvaljujući kojoj je u prilici da pomogne i savjetuje mlade ljude u traženju adekvatnog posla. Klubovi za traženje posla rade 3 - 4 dana u sedmici tokom trosedmičnog programa. Fokus obuke je na pronalaženju adekvatnih oglasa za radna mjesta i razvijanja vještina prezentovanja, putem telefona, pisama i licem u lice. Tokom prve dvije sedmice članovi kluba razvijaju teoretska znanja dok u trećoj sedmici se fokusiraju na praktično traženje posla, sa jasno postavljenim ciljevima u broju prijava koje moraju napraviti. Za sve one mlade koji ne pronađu posao tokom tog perioda, obezbijeđeno je savjetovanje i podrška tokom naredna četiri mjeseca.

Korisnici klubova imaju na raspolaganju ličnog savjetodavca, koji im konstantno pruža podršku u pronalasku zaposlenja.

Ciljne grupe klubova su mlade nezaposlene osobe te je stoga postavljena dobna granica od 18 do 30 godina za članove, ali je ostavljena mogućnost da svi zainteresovani mogu učestvovati u obuci.

Samo u nekoliko mjeseci svoga rada Klubovi za traženje posla u Banjaluci (27.decembar 2010.godine – 1.oktobar 2011.godine) i Tuzli (21.januar 2011.godine -  1.oktobar 2011.godine) su zaposlili  67 mladih ljudi (oko 40% polaznika obuka), što je pokazalo ovaj pristup jako efikasnim.

 

Razvoj web stranica i infrastrukture Zavoda za zapošljavanje RS i FBiH

Nadalje su, u toku prve faze, ostvareni su značajni rezultati sa fokusom na Zavode za zapošljavanje RS (ZZZRS) i FBiH kao što su kreiranje novih web portala Zavoda za zapošljavanje RS (http://www.zzzrs.net/) i FBiH (http://fzzz.ba/), koji korisnicima (prvenstveno nezaposlenima i poslodavcima) pružaju nove savremene e-usluge dostupne 7 dana u sedmici tokom 24 sata, što komunikaciju sa ciljnim grupama čini efikasnijom i bez bespotrebnih administrativnih procedura. Poslodavcima je između ostalog pružena mogućnost online unošenja oglasa ili preuzimanja obrazaca bez odlaska u kancelarije Zavoda, dok nezaposlena lica imaju mogućnost besplatnog pristupa velikom broju oglasa, što čini protok informacija na tržišu  rada mnogo boljim. Jedna od ostvarenih saradnji je i saradnja Zavoda za zapošljavanje RS i portala Posao.ba, upravo na razmjeni oglasa, koji se automatski razmjenjuju na jednoj i drugoj stranici.

U filijali ZZZRS Banja Luka uspostavljena je šalter sala, koja je zamišljena na način da efikasno razdvaja primaoce aktivnih i pasivnih mjera, što će smanjiti dužinu čekanja u Zavodu, a oni kojima treba rad sa savjetodavcem, dobiće kvalitetniju uslugu. Očekuje se da će sala biti u funkciji sa usvajanjem nove sistematizacije ZZZRS, te da će služiti kao dobar primjer za organizaciju kancelarija širom Republike Srpske.

 

Studijska posjeta Njemačkoj

Za predstavnike Zavoda za zapošljavanje RS, Federalnog zavoda i Agencije za rad i zapošljavanje BIH i Zavoda za zaposljavanje Brčko distrikta organizovana studijska posjeta Njemackoj (učesnici su posjetili Zavod za zapošljavanje – centrala u Nirmbergu, Biro za zapošljavanje u Frankfurtu, Agenciju za obrazovanje odraslih u Bonu, GOPA mbH u Bad Homburgu itd.). Studijska posjeta je služila kao alat za upoznavanje dobrih praksi (poput organizacije biroa za zapošljavanje, efikasnog rada šalter sale, kluba za traženje posla, rada savjetodavaca) u Njemačkoj, kako bi se neke od njih implementirale u BiH.

Nakon studijske posjete Agencija za rad i zapošljavanje BiH je potpisala sa njemačkim Zavodom za zapošljavanje sporazum o ferijalnom radu u Njemačkoj.

 

Obuka zaposlenika Zavoda za zapošljavanje RS i FBiH

U sklopu projekta održano 7 radionica za zaposlenike Zavoda za zapošljavanje RS na principu trening trenera, u koji je uključeno ukupno 23 zaposlenika iz svih filijala. Svi zaposlenici su dobili certifikat za pohađanje ove obuke, a svoja znanja su nastavli multiplicirati zaposlenicima zavoda koji nisu bili obuhvaćeni obukom.

Obuke su organizovane u skladu sa planom obuka koji svake godine razvija Zavod za zapošljavanje FBiH.

Među posebno inovativnim pristupima Projekta, pored uspostavljanja saradnje privatnih i javnih agencija za zapošljavanje, bile su i Mobilna jednica (specijalno opremljeno vozilo). Mobilna jedinica je kombi koji obilazi sela i gradove s ciljem distribucije oglasa za otvorena radna mjesta u regionima koje posjećuje, ali i s ciljem pripreme mladih ljudi da se prijave na ta radna mjesta, te prikupljanja njihovih biografija. Sve posjete su organizovane u saradnji sa opštinama i lokalnim biroima za zapošljavanje, a na taj način se mladim ljudima na licu mjesta pruža praktična podrška kako bi se mladi aktivirali u traženju posla. Britanska Daily Mail grupacija je nagradila ideju Mobilne jedinice nagradom za najinovativnije poduhvate u oblasti zapošljavanja, pod nazivom „Posao pred Vašim vratima“. Projekat je nagrađen i na izboru za najboljeg poslodavca 2010.godine, u kategoriji „Najinovativniji projekat“.

Projekat zapošljavanja mladih je tokom prve faze implementacije, a u saradnji sa entitetskim Zavodima za zapošljavanje i organizacijama iz BiH,  kroz niz svojih aktivnosti zasnovanih na inovativnim pristupima pružio podršku mladim ljudima kroz pet ciklusa preduzetničke obuke za nezaposlena lica, nakon čega je vršena obuka mladih ljudi na radnom mjestu u odabranim preduzećima, što je rezultiralo sa 34 ugovora o zapošljavanju.

 

Razvoj preduzetništva – Žene ženama

Projekat  „Žene ženama“ realizovan je u saradnji sa Gradskom razvojnom agencijom Banja Luka,  Udruženjem žena preduzetnica i menadžera Republike Srpske (UNA RS) i drugim partnerima  sa ciljem davanja podrške jačanju kapaciteta preduzeća koje vode žene, podrške start-up firmama koje osnivaju žene mlađe od 30 godina i zapošljavanja mladih žena.

Dotadašnje projektno iskustvo je pokazalo da samo trening,  pa čak ni finansijska podrška nisu dovoljni da se postane uspješna preduzetnica. Zbog toga se ova aktivnost fokusirala na djevojke (starosti 18-30 godina) koje su bile u procesu registracije vlastitog biznisa, ili su odlučile da se njime bave.

Učešćem u projektu mlade preduzetnice su dobile dodatnu edukaciju u svrhu poboljšanja njihovih preduzetničkih vještina i povećanja šansi za uspjeh i konkurentnost njihovih preduzeća.

Metodologija obuke je podrazumijevala tri višednevna seminara (na teme: razvoj preduzetničkih vještina, računovodstvene procedure i razvoj tržišta), pristup učenju kroz rad i podršku mentorica  (uspjješnih i iskusnih preduzetnica i menadžerica) u periodu od 6 mjeseci.

Polaznicama je na osnovu praktičkih iskustava obezbjeđena obuka kako da vode biznis, te kako da se suprotstave izazovima prve godine vođenja biznisa. Svaka polaznica je dobila priliku da ima individualnu mentoricu iz Udruženja žena preduzetnica UNA, na period od 6 mjeseci.

Osim što su razvile poslovne planove koji će potencijalno omogućiti bolje poslovanje njihovih preduzeća, učesnice su sa planovima razvijenim u toku projekta, dobile mogućnost da učestvovuju i na takmičenju za najbolji poslovni plan u okviru kojega su se mogle osvojiti nagrade u vrijednosti od 5000, 4000 i 3000 KM, namjenjene za otpočinjanje ili unaprijeđenje biznisa. Osnovana je komisija koja je odabrala projekte koji su nagrađeni.

Razlog za ovakav pristup je u činjenici da prema podacima Republičke agencije za mala i srednja preduzeća (RARS) čak  50% firmi propadne u prvoj godini poslovanja, dok svega 20% njih dočeka petu godinu. Kroz program mentorstva je prošlo 18 žena od koje su 3 najbolja poslovna plana dobila finansijsku  podršku, a ostali mogućnost da se prijave na program malih grantova CIDEA. Model iskusnih žena preduzetnica koje nude stručno mentorstvo mladim ženama preduzetnicama se pokazao kao veoma uspješan i najveći broj inicijativa je prebrodio najrizičniju prvu godinu poslovanja, a pokrenuti biznisi, poput Hostela, Škole za savremene trudnice ili Auto-servisa su postali nadaleko poznati primjeri žena koje su uspjele u svom pokušaju da snalažljivošću i praktičnoj provedbi ideja, stvore nove vrijednosti te s pravom postanu primjer drugima. To je upravo bio i cilj da se korištenjem pristupa vođenjem od onih koji su uspjeli u biznisu, stvore novi uzori mladim ženama,  što na širu zajednicu ostavlja mnogo veći efekat od samih 7 malih biznisa koji su pokrenuti kroz ovu aktivnost.

 

Razvoj preduzetništva – sakupljanje i sušenje ljekovitog bilja

Također, Projekat zapošljavanja mladih  je saradnji sa  Udruženjem građana “Nešto Više”  osigurao zaposlenje za tri mlade osobe starosne dobi od 18 do 30 godina kao i povremeno zapošljavanje minimalno 20 dodatnih osoba iste starosne kategorije na području tri ruralne zajednice u Bosni i Hercegovini.

U sklopu ove saradnje, Projekat je kroz nabavku tri univerzalne sušare za procesuiranje voća, gljiva i ljekovitog bilja te organizovanje edukacije i izradu dvogodišnjeg poslovnog plana osbosobio  korisnike za rad sa voćem i ljekobiljem, te im osigurao sticanje praktičnog  radnog iskustva. Ovim zajedničkim projektom je, pored osiguravanja prihoda za novouposlene, promovisan i podržan razvoj poljoprivrede, kao i odgovorno korištenje i eksploatacija prirodnih resursa ( gljive i samoniklo ljekobilje ). Aktivnosti na implementaciji ovog projekta su se odvijale u periodu od avgusta 2010 do aprila 2011.godine.

 

Druga faza

Tokom prve faze implementacije projekat je bio fokusiran na posredovanje u zapošljavanju kroz  privatne agencije dok je u drugoj fazi akcenat stavljen na javni sektor. Projekat će za korisnike i dalje ima imati dva entitetska zavoda za zapošljavanje, a ključne aktivnosti su sljedeće:

1. Uspostavljanje „Oglednih kancelarija“ Zavoda koje će služiti za primjer drugima na koji način trebaju biti opremljene i kakve procedure rada trebaju imati,
2. Razvoj resursa unutar entitetskih zavoda za zapošljavanje,
3. Uvođenje sistema mjerenja učinaka u radu entitetskih zavoda,
4. Razvoj informacionog sistema,
5. Podrška programima preduzetništva koje implementiraju entitetski zavodi,
6. Otvaranje 17 novih Klubova za traženje posla,
7. Saradnja sa privatnim agencijama za zapošljavanje po pitanju zapošljavanja mladih,
8. Podrška samozapošljavanju u ruralnim oblastima,
9. Uspostavljanje Foruma zapošljavanja mladih i
10. Promotivne aktivnosti po pitanju zapošljavanja mladih.

 

Cilj Projekta je pružiti podršku menadžmentima Zavoda u poboljšanju kvaliteta usluga, a jedan od indikatora uspješnosti je posredovanje u zapošljavanju najmanje 1100 mladih ljudi iz posebno ugroženih grupa.

 

Uspostava ¨Oglednih kancelalarija¨

Glavna uloga javnih zavoda za zapošljavanje, definisana zakononom, jeste posredovanje pri zapošljavanju, ali je ta uloga pod pritiskom pasivnih mjera (administracije zdravstvenog osiguranja) uglavnom zanemarena, naročito kada se ima u vidu uloga i potrebe poslodavaca na tržištu rada. 

Uspostavljanje oglednih kancelarija, unutar nedovoljno razavijenih javnim službi za zapošljavanje, predstavlja efikasan način razvijanja strategije koja će doprinijeti  pozitivnim promjenama baziranim na najboljim evropskim praksama. Ovaj pristup je primjenjen u drugim zemljama Balkana te je postigao značajan uspjeh.

Namjera je da se kroz saradnju i rad sa uposlenicima zavoda,  mijenja organizacija holistički, tj. da se pristupi organizacijskim izmjenama koje mogu biti na primjenjene način da se mijenja filozofija, ponašanje, radna praksa i okruženje. Zavodi/službe za zapošljavanje trebaju prepoznati  potrebe klijenata, prvenstveno poslodavaca, razviti odgovrajuće usluge, uspostaviti sistem mjerenja učinaka, razviti i primijeniti strategiju koja će unaprijedti funkcionisanje sistema potražnje radne snage.  

Projekat planira uspostavljanje dvije ogledne kancelarije, po jednu u svakom entitetu. Naravno da uspostavljanje samih oglednih kancelarija neće biti dovoljno, ukoliko ne bi došlo do proširenja ovog koncepta kroz cijeli sistem. Namjera je da uspostavljanje oglednih kancelarija posluži kao pozitivan primjer koji će podstaći promjene i u ostalim biroima. Ukoliko se ovaj koncept pokaže uspješnim za očekivati je da će primjena ovakvog koncepta doprinijeti strateškim promjenama na nivou entiteta i eventualno na državnom nivou.  

Projekat će vršiti obuku uposlenika zavoda koji će biti odgovorni za transfer  rezultata i dobrih praksi koje su razvijene unutar oglednih kancelarija ostalim uposlenicima zavoda gdje model oglednih kancelarija nije predstavljen. Također, Projekat namjerava organizovati obuke tokom kojih će obučeni uposlenici zavoda/treneri biti u mogućnosti da prenesu riješenja provedena u oglednim kancelarijama uposlenicima ostalih biroa.   

 

Klubovi za traženje posla

Projekat je, tokom prvih šest mjeseci implemantcije, preduzeo veliki broj aktivnosti u stvaranju potrebnih preduslova za otvaranje klubova za traženje posla, obuka za uposlenike zavoda koji će biti voditelji klubova, saradnja sa privatnim agencijama itd. Projekat zapošljavanja mladih je ima za cilj da se od trenutno postojeća tri Kluba za traženje posla njihov broj poveća na 20 i to pri biroima:

Lukavac, Zivinice, Kalesija, Travnik, Kakanj, Cazin, Goražde, Tomislavgrad i Orašje (Federacija BiH) i

Srbac, Rudo, Modriča, Teslić, Novi Grad, Nevesinje, Višegrad, Zvornik (RS).

Kako bi se mjerila uspješnost Klubova, projekat je razvio sistem mjerenja učinaka, u kojem su kljuni indikatori: broj polaznika, broj intervjua za posao, broj zaposlenih osoba i odnos broj zaposlenih-broj polaznika.

Sam koncept klubova za traženje posla je ostao nepromijenjen i detaljno je objašnjen ranije u ovom tekstu.

 

Predstavljanje mjerenja učinaka u javnim zavodima za zapošljavanje

Trenutno sistem mjerenja učinaka u javnim zavodima je nedovoljno razvijen i ne postoji sistem praćenja učinaka  na nacionalnom, regionalnom, lokalnom ili individualnom nivou. Također razvojne strategije se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri. Projekat će nastojati  da riješi ova pitanja kroz nekoliko opcija­: predstavljanje (i) organizacionih ciljeva, (ii) regionalnih ciljeva i na nivou službi /biroa kao i (iii) indvidualnih učinaka.

Može se slobodno zaključiti da će uvođenje sistema mjerenja učinaka u javnim zavodima za zapošljavanje biti zahtjevan proces, ali svaki pomak u ovom području može se smatrati uspjehom. Oba entitetska zavoda za zapošljavanje prepoznali su unapređenje sistema mjerenja učinaka kao važno pitanje tako da će jedna od projektinih aktivnosti biti uspostavljanje radne grupe koje će izraditi strategiju za uspostavu sistema mjerenja učinaka. Aktivnosti na predstavljanju i uvođenju sistema mjerenja učinaka biće vjerovatno jedan od najvećih izazova kako za korisnike i učesnike u Projektu tako i za projektni tim. 

Jedna od mogućih opcija je uspostavljanje direktne saradnje sa Ministarstvom za ekonomska pitanja Švajcarske, koje ovu praksu implementira u Švajcarskoj. Švajcarska je odabrana kao moguća zemlja za saradnju zbog decentralizovanog sistema u kojem zavodi rade.

 

Razmjena iskustava sa Kantonalnim zavodima za zapošljavanje u Švajcarskoj

Švajcarski zavodi za zapošljavanje djeluju i funkcionišu na način na koji djeluje većina evropskih zavoda. Uopšteno govoreći, sistem funkcionisanja zavoda po modelu kantona je interesantan iz ugla kantonalnog uređenja u Federaciju BiH, ali su iskustva primjenjiva i u RS.  

Na primjer, rang lista  koja će biti primjenjivanja za mjerenje učinaka klubova za zapošljavanje je urađena na osnovu one koja je u upotrebi u Švajcarskoj. Tokom prve faze, većina korisnika je izrazila zainteresovanost za razmjenu iskustava i praksi između institucija iz BIH i Švajcarske te jedan od ciljeva tokom druge faze je uspostavljanje svih vidova saradnje. 

 

Studijska posjeta Švajcarskoj

Kao jedan od prvih koraka u uspostavi saradnje, organizovana je studijska posjeta Švajcarskoj  (u periodu od 26. do 31.03. 2012. god)u kojoj su učestovali predstavnici entitetskih ministarstava, zavoda i službi za zapošljavanje. Tokom studijske posjete učesnici su posjetili Firmu za reciklažu i obuku u  Düdingenu, Državni sekretarijat za ekonomska pitanja (SECO) i Centar za utvrđivanje kompetencija na tržištu rada u Bernu, Fondacija za aktivne mjere na tržištu rada u Lucernu, Regionalni centar za zapošljavanje mladih i Regionalni centar za zapošljavanje u Oltenu.

Uspostavljanjem saradnje između švajcarskih i bh zavoda za zapošljavanje omogućila  bi se razmjena informacija kao i savjetodavna,  mentorska podrška u rješavanju izazova koji su pred zavodima u BiH. 

U cilju razvijanja saradnje između relevantnih institucija u Švajcarskoj i BiH, Projekat će inicirati uspostavljanje zvaničnih odnosa institucija, te pozvati službenike švajcarskih zavoda za zapošljavanje kako bi oni prenijeli svoja stručna znanja i iskustva institucijama u BiH, posebno u sektoru marketinga poslodavaca i mjerenja učinaka. Postoji mogućnost da oni budu uključeni  u treninge,  pregled implementacije aktivnosti projekta ili kao savjetodavci rukovodiocima i operativnom osoblju javnih zavoda u BiH. 

 

Razvoj resursa unutar entitetskih zavoda za zapošljavanje

Tokom prve faze, Projekat je bio fokusiran na obuke čiji je cilj bio razvijanje vještina uposlenika javnih službi za zapošljavanje. Slične aktivnosti će biti nastavljene, ali će metodologije rada i djelovanja biti znatno proširena i obuhvatiće brojnije grupe.  

U drugoj fazi Projekat je aktivno uključen u godišnje planove javnih zavoda u oba entiteta. Tokom prve faze Projekat je implementirao određeni broj treninga koji su imali savjetodavnu ulogu i predstavljali su vanjsku podršku entitetskim zavodima sa namjerom  da se na rad zavoda utiče što je pozitivnije moguće. Tokom druge faze Projekat će svoje aktivnosti uskladiti sa potrebama zavoda koje će biti definisane i provedene u koordinaciji sa zavodima.

Entitetski zavodi za zapošljavanje raspolažu sa nedovoljnim sredstvima i ljudskim kapacitetima tako da svako angažovanje uposlenika i osoblja zavoda mora biti organizovano tako da se postignu što bolji rezultati sa što manje negativnih efekata na uobičajeno funkcionisanje zavoda. Kako bi se ovo postiglo,  pored obuka biće uvedeno učenje na daljinu, obuka na radnom mjestu, obuke koje će provoditi treneri unutar zavoda. Tokom prve faze projekta proizvedeno je nekoliko materijala za učenje na daljinu koji su bili dobro prihvaćeni i primjenjeni u radu zavoda. Tokom druge faze planirano je da se proizvedu minimalno četiri ovakva materijala.

 

Razvoj preduzetništva - ¨Mladi poduzetnik¨

Jedna od aktivnosti koju je Projekat preduzeo u prethodnom periodu, a koja je usaglašena sa definisanim potrebama Federalnog zavoda za zapošljavanje,  jeste pružanje podrške programu FZZZ ¨Mladi poduzetnik¨, a u sklopu kojeg je pružena obuka, 12-to mjesečna savjetodavna podrška i finansijska podrška za 100 mladih ljudi koji otpočinju vlastiti biznis.

Cilj ovog programa FZZZ je da se kroz obuku mladih za preduzetništvo i finansiranje biznis ideja, razvije omladinsko poduzetništvo i pruži podrška samozapošljavanju i smanjenju nezaposlenosti mladih. Programom je predviđeno da se sufinansira pokretanje i vođenje malog biznisa za stotinu mladih osoba sa evidencije nezaposlenih u FBiH čije poslovne ideje budu ocijenjene kao najbolje, uz obaveznu prethodnu obuku iz poduzetništva. YEP projekat je u osigurao obuku i besplatne savjetodavne usluge i u saradnji sa konsultanskom kućom Revicon iz Sarajeva, sproveo edukaciju za stotinu polaznika u sedam gradova u prostorijama kantonalnih službi,  u periodu novembar – decembar 2011.godine. Trening je pripremljen na osnovu podataka o polaznicima koje je dostavio Federalni zavod za zapošljavanje,  tako su i teme koje su obrađene tokom trening pripremljene prema specifičnim potrebama učesnika. Učesnici treninga su dobili priliku da steknu saznanja koja se tiču kreiranja poslovne strategije i poslovnog plana, organizovanja malog biznisa, oblasti poreza i drugih obaveza prema državi, procedure pokretanja biznisa.

 

Podrška zamozapošljavanju u ruralnim oblastima

Najznačajniji korisnici Projekta u drugoj fazi su entitetski zavodi za zapošljavanje, sa tim da sve aktivnosti koje se provode ili će biti provedene imaju opšti cilj pružanja podrške nezaposlenim mladim osobama sa fokusom na one koji se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a naročito mladi u ruralnim područjima gdje ne postoje javne službe za zapošljavanje ili je tržište rada nerazvijeno ili ne postoji uopšte. Ovaj cilj će biti ostvaren dijelom kroz uspostavljanje klubova za zapošljavanje, a dijelom kroz angažovanje privatnih agencija za posredovnja u zapošljavanju koje imaju kapacitete da poboljšaju položaj ove ciljne gupe.

 

Uspostavljanje Foruma zapošljavanja mladih

Problemi mladih i njihovog zapošljavanja navedeni su kao prioritieti u strateškim dokumentima na svim niovima odlučivanja koji djeluju u sektoru zapošljavanje, ali stiče se utisak da šira javnost u BiH nije dovoljno informisana o problemima sa kojim se susreće ova populacija. Kako bi informisao širu javnost i podigao svijest o pitanjima mladih, Projekat će organizovati Forum zapošljavanja mladih u saradnji sa Omladinskom informativnom agencijom i Agencijom za rad i zapošljavanje BiH.  Forum zapošljavanja mladih će biti organizvoan dva puta godišnje uz učešće predstavnika svih relevantinih institucija i   vodećih aktera u oblasti zapošljavanja mladih u BiH, sa  ciljem  da se kroz razmjenu iskustva, međusobno upoznavanje, zajedničku analizu potreba i trendova u ovoj oblasti i koordinaciju djelovanja utiče na formulisanje javnih politika u ovoj oblasti kao i na povećanje zapošljavanja mladih.

 

Zaključak

 

Generalno govoreći, široka lepeza projektnih aktivnosti bi trebala doprinijeti boljoj integraciji mladih u tržište rada te u skladu sa tim projekat želi postići sljedeće ciljeve:

•  Unapređenje rada javnih zavoda za zapošljavanje
•  Unapređenje pristupa mladih uslugama javnih službami za zapošljavanje, posebno njihovim aktivnim mjerama na tržištu rada
• Podrška zapošljavanju mladih kroz saradnju sa privatnim agencijama za posredovanje pri zapošljavanju i drugim akterima
•  Podizanje svijesti i informisanje šire javnosti o pitanjima mladih u BiH

Kako bi se postigli ovi ciljevi biće uspostavljenje ogledne kancelarije u kojima će biti predstavljene dobre prakse te usmjeriti aktivnosti na poslodavce, razdvojiti aktivne mjere zapošljavanja od pasivnih i sl. Obuke koje Projekat namjerava organizovati u saradnji sa lokalnim partnerima trebaju unaprijediti i razviti ljudske kapacitete u javnim službama kako bi uposlenici stekli dodatne vještine kojima će rad ovih institucija biti značajno unaprijeđen. Uvođenje sistema učinaka trebao bi usmjeriti rad službi na način da se službe postanu orijentisane na postizanje boljih rezultata u zapošljavanju  što i jeste njihova primarna uloga.

Sve ove aktivnosti su osmišljene kao koraci sa kojima se žele napraviti pomaci u riješavanju pitanja velikog broja nezaposlenih mladih, posebno onih koji se nalaze u nepovoljnom položaju.

 

Nezaposlenosti, a pogotovo nezaposlenosti mladih mora se dati daleko veći prioritet na svim nivoima upravljanja i odlučivanja te će projakat kroz svoje aktivnosti nastojati doprinijeti podizanju svijesti o važnosti ovih pitanja.

Cilj YEP projekta je da efikasno odgovara na potrebe svojih ključnih korisnika, Zavoda za zapošljavanje, a sve sa ciljem kako bi se njihov rad unaprijedio, a što veći broj mladih ljudi pronašao posao.