Komponenta I
KOMPONENTA 1 – SPOSOBNOSTI ZAPOŠLJAVANJA UČENIKA
|
Partner na Komponenti
|
Mogućnosti zapošljavanja onih koji tek ulaze na tržište rada će se povećati tako što će im se pružiti odgovarajuće vještine, znanje i dalje usmjeravanje u završnoj godini školovanja, kako bi oni napravili bolje odabire u karijeri. S obzirom na prirodu „novog“ tržišta rada ovo će značiti početak jednog procesa od dugoročnog značaja za karijeru.
Cilj prve komponente u sklopu Projekta zapošljavanja mladih je da bolje obuči maturante osnovnim vještinama potrebnim za tržište rada. Kao takva, ona znači proces koji počinje da mijenja situaciju na tržištu rada, tako što će se usmjeriti na motivisanje mladih ljudi da razvijaju lične strategije traženja posla i poboljšanje njihovih sposobnosti da se nose sa teškom ekonomskom situacijom i ekonomskim okruženjem. Ovakve mjere u okviru prve komponente često utiču na smanjenje stope omladine koja napušta školovanje, a doprinose unapređenju sposobnosti maturanata za zapošljavanje.
Dobro razvijene vještine rada su preduslov za zaposlenje kad se radi o praktičnim vještinama koje iziskuje tržište rada i poslodavci. Ipak, vrlo često mladi ljudi koji napuste školovanje, i sa dobrim kvalifikacijama, jako loše uspijevaju na tržištu rada. Postoje mnogi razlozi za to, poput nerealnih očekivanja, i nedostatka informacija, strategija i slabih komunikacijskih vještina i vještina ličnog predstavljanja. U zemljama u kojima se ekonomija drastično mijenja, gdje se obrazovanje i profesionalno obučavanje adekvatno ne usmjerava prema promjenljivoj potražnji na tržištu rada, mladi ljudi nailaze na ogromne prepreke prilikom ulaska na tržište rada. Uz to, visoka stopa nezaposlenosti među odraslim ljudima zahtjeva da maturanti steknu veoma dobre vještine upravljanja ličnošću i karijerom, kao i da budu motivisani i spremni da se nose sa ovako teškim ekonomskim okruženjem. Za učenike je prelazak iz škola u poslovni svijet od velikog značaja za njihovo putovanje ka sazrijevanju. Veoma je važno da ih se podrži u njihovom donošenju odluke da traže prvo zaposlenje, da započnu vlastiti posao, da nastave školovanje i time spriječe mogući neuspjeh koji najčešće vodi do pasivnosti. Istraživanja pokazuju da škole u BiH efikasno ne pripremaju učenike da se nose sa ovakvom situacijom.
Dakle, prva komponenta će nastojati da ojača ulogu škola da prenesu na učenike vještine upravljanja karijerom. Kao početna faza na radionici projektnog planiranja predloženo je da se počne sa maturantima gimnazija i stručnih škola. Svi napori koje napravi ovaj projekat se trebaju pažljivo koordinirati sa aktivnostima drugih donatora koji se bave procesom upravljanja karijere u školama. Već su počeli pregovori sa Njemačkom agencijom za tehničku saradnju (GTZ), koji predlažu da se uvedu predmeti o sposobnostima upravljanja karijerom u osnovnim školama, a što će YEP nadopuniti u srednjim i stručnim školama. Projektni tim će započeti pilot projekat u Tuzlanskom kantonu, kao i u Bijeljini i Zvorniku. Naš drugi pilot projekat će se bazirati na regiji Hercegovačko – Neretvanskog kantona.
Glavna pitanja i srodne aktivnosti
Ova komponenta je izdvojena jer je najambicioznija od svih drugih. U skladu s tim postavili smo odgovarajući logički okvir izvodljivosti za vrijeme trajanja projekta. To je možda preambiciozno, ali naš pristup je da postavljamo visoke ciljeve i standarde koji će motivisati sve uključene u projekat da pruže svoj maksimum.
Jedan od najznačajnijih zaključaka planiranja projekta za prvu komponentu je, da projektne aktivnosti u okviru obrazovnog sistema očito zahtijevaju pristup zvani „od vrha prema dolje“. Da bi se novi sadržaji uključili u nastavni plan i program potrebno je utemeljeno zagovaranje i lobiranje na političkom nivou, uz sofisticirane komunikacijske strategije kao i određeni vremenski period da se steknu potrebna odobrenja relevantnih ministarstava. Važno je da se detaljno istraže trenutna postignuća i da se nadograđuje i integriše gdje god je to izvodljivo.
Dilema koja se treba riješiti je da li da usvojimo čvrsti, od dna ka vrhu pristup ili onaj oštriji, od vrha ka dolje pristup. Prednosti i mane su evidentne u obje metode. Na kraju krajeva, od vrha ka dolje pristup pruža najširu implementaciju projekta kao i najbolje rezultate. Ipak, mnogo toga će ovisiti o relativnim ovlastima državnih, federacijskih, republičkih i kantonalnih vlasti da sprovedu sve preduzete mjere.
S obzirom da ne razvijamo državnu shemu s kojom bismo dobili političku obavezu, mi ćemo projekat promovisati svim vlastima u odabranim pilot regijama i pozvaćemo ih da predstave svoje prijedloge o tome zašto bi oni trebali biti uključeni u projekat. Na taj način, bićemo sigurni da smo pridobili povjerenje vlasti koje učestvuju u našim aktivnostima.
Slijedi lista aktivnosti komponente I


