Država nezaposlenima devet mjeseci plaća kredit
Zagreb, 12.ožujak 2010.godine
Država će tijekom najviše devet mjeseci plaćati kamatnu stopu, a kreditor će osiguratori moratorij na otplatu glavnice najdulje devet mjeseci, bit je mjere koju su osmislili stručnjaci iz sektora nekretnina i bankarstva.
Mjera je usmjerena kupcima novosagrađenih stanova koji u 2010. ili 2011. kupe stan, a u međuvremenu izgube posao.
'Glavna prepreka kupnji stana u ovom trenutku je strah od gubitka radnog mjesta', istaknuo je Dražen Nikolić iz Raiffeisen Consultinga.
Zato bi ova mjera imala iznimno bitan psihološki efekt, jer bi potencijalnom kupcu dala sigurnost da neće ući u teške financijske probleme. Ako korisnici ni nakon razdoblja od devet mjeseci ne pronađe posao morat će se osmisliti operativni postupci naplate državne subvencije i nastavka otplate kredita.
'Ova bi mjera sigurno promijenila percepciju rizičnosti plasmana, pa bi financijske institucije s vremenom liberalizirale uvjete davanja stambenih kredita', ističe Nikolić te napominje da banke snižavaju kamatnu stopu na stambene kredite te da je primjetna minimalna liberalizacija uvjeta kreditiranja.
Stručnjaci poručuju Vladi da je ova mjera tek dodatak na njihovo rješenje, ali da ni obje mjere zajedno neće riješiti nagomilane probleme tržišta i sektora pa predlažu osnivanje Savjeta pri resornom ministarstvu, koje bi vodilo računa o svim aspektima stambene politike. Prijedlog mjere poslan je svim državnim institucijama, a traže i da se Savjet osnuje u roku od 60 dana.
Mjera je iznimno jeftina i prema vrlo konzervativnim procjenama država bi obročno prodaju 10 tisuća stanova subvencionirala s tek 13,5 milijuna kuna.
Izračun se temelji na padu stope zaposlenosti od 7 posto, koja je uzeta zbog konzervativnosti izračuna, mada se očekuje tek četiri do pet posto manja zaposlenost.
Ukupan broj novosagrađenih neprodanih stanova oko 10 tisuća, prosječan iznos kredita je pola milijuna kuna odnosno 70 tisuća eura, a anuitet oko 500 eura. U prve tri godine na kamate se odnosi oko 350 eura mjesečno.
Uz pretpostavku da bi građani kupili svih 10 tisuća stanova, subvenciju bi koristilo tek 700 njih. Prosječno vrijeme subvencije bio bi 7,5 mjeseci, čime bi troškovi države iznosili tek 13,5 milijuna kuna.
Stručnjaci poručuju da osim psihološkog efekta mjera osigurava izbjegavanje veće naknadno zaduživanje građana. Subvencija bi prosječno po građaninu iznosila 2625 eura pa ne bi bio nužan upis hipoteke, a s obzirom da je jeftina, mjera može obuhvatiti veliki broj nekretnina. Neće ni predstavljati opterećenje na državni proračun s obzirom na iznos sredstava te činjenicu da se isplaćuju obročno, a treba napomenuti i da su sredstva povratnog karaktera.
Colliers International okupio je za okruglim stolom vodeće savjetnike i agenata nekretnina poput Biliškov nekretnina, CB Richard Ellis, Erste nekretnina, HPB nekretnina, Kastel nekretnina, King Sturge, PBZ nekretnina, Raiffeisen Consulting te Spiller Farmer.
(SEEbiz.eu)
