Povećanje zaposlivosti kroz razvoj ključnih kompetencija
Sarajevo, 1.7.2010.godine
Globalizacija suočava Europsku uniju s novim izazovima u kojima će svaki pojedini
građanin trebati širok raspon znanja, vještina i stavova kako bi se što lakše i brže prilagodio društvu i svijetu u kojemu živi. Upravo Europska unija ulaže napore i upozorava na važnost i potrebu za cjeloživotnim učenjem te objavljuje dokumente koji reguliraju ovu problematiku. „Kompetencije se definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova. Ključne kompetencije su one koje svaki individualac treba za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, društveno uključivanje i zapošljavanje.“One definiraju što je osnovno što treba učiti od rođenja do smrti da bi se osigurali uvjeti za cjeloživotno učenje. Uključuju vještine potrebne za razvoj društvene zajednice na načelima društva koje uči, ali i specifične ciljeve koji promoviraju učenje jezika, razvoj poduzetništva i kulturnu osviještenost.
Prema Preporukama Europskog parlamenta i Vijeća20 nastoje se utvrditi i definirati ključne
kompetencije potrebne za osobno, građansko, društveno i poslovno unaprjeđenje. Cilj je da do kraja formalnog obrazovanja mladi ljudi razviju ključne kompetencije te se na taj način pripreme za život odrasle i zrele osobe, te da su sposobni i dalje razvijati i obnavljati ključne kompetencije kroz svoje živote. Potrebno je neprestano usavršavanje i težnja prema usvajanju znanja kako bi se postigao održivi razvoj društva i okoline u kojoj najbolje dolaze do izražaja upravo usvojene kompetencije.
„Europska unija 2006. godine definirala je osam ključnih kompetencija koncepta
cjeloživotnog učenja:
- komunikacija na materinjem jeziku
- komunikacija na stranim jezicima
- matematičke kompetencije i osnove znanosti i tehnologije
- digitalne kompetencije
- naučiti učiti
- društvene i građanske kompetencije
- smisao za inicijativu i poduzetništvo
- kulturna osvještenost i izražavanje u području kulture.“
U navedenom se dokumentu svaka kompetencija opisuje u odnosu na znanja, vještine i
stavove koji su bitni za nju.
Komunikacija na materinjem jeziku je sposobnost da se izraze i protumače mišljenja,
koncepti, osjećaji i činjenice u pisanom i govornom obliku na primjeren i kreativan način te da budu u skladu s društvenim i kulturnim kontekstom. Od pojedinca se zahtjeva znanje vokabulara, gramatike te poznavanje funkcije jezika. Pojedinac bi trebao imati vještine govorne i pisane komunikacije, ali bi trebao biti sposoban i prilagoditi te vještine različitim komunikacijskim situacijama te raspolagati kritičnim i konstruktivnim dijalogom.
Komunikacija na stranom jeziku podrazumijeva identične sposobnosti kao i komunikacija na materinjem jeziku, no uz to se odnosi i na promišljanje i interkulturalno razumijevanje.
Odnosi se na razumijevanje izgovorenih poruka, na vođenje i zaključivanje razgovora, čitanje, razumijevanje te stvaranje tekstova sukladno potrebama pojedinca.
Matematičke sposobnosti i osnove znanosti i tehnologije odnose se na sposobnosti razvijanja i uporabe matematičkog promišljanja sa svrhom rješavanja svakodnevnih problema te razumijevanje promjena izazvanih ljudskim aktivnostima i odgovornošću koju nosi svaki građanin pojedinac. Ove bi kompetencije trebale omogućiti pojedincima bolje razumijevanje svijeta oko sebe, a time i omogućiti brži i bolji napredak pojedinca, a sukladno tome i društva.
Digitalne kompetencije uključuju pouzdanu i kritičku uporabu informacijske tehnologije za
posao, odmor i komunikaciju. Zahtijevaju poznavanje određenih znanja o računalnim aplikacijama poput obrade riječi, izrade tablica, baza podataka, znanja o informacijskoj pohrani i upravljanju te razumijevanje mogućnosti i potencijalnih rizika interneta i komunikacije putem elektroničkih medija. Odnosi se i na sposobnosti pretraživanja, prikupljanja i obrade informacija te sustavnu i kritičku uporabu istih.
Sposobnost razvijanja i ustrajanja u učenju, organiziranja vlastitog učenja kroz upravljanje
vremenom i informacijama podrazumijeva kompetencija „Naučiti učiti“. Nastoji se više pažnje posvetiti stjecanju, obradi i promišljanju o znanju i vještinama kao i o uporabi stečenog znanja.
Pojedinca se nastoji potaknuti da tijekom cijeloga života razvija mogućnosti u kojima će moći konstantno učiti te primjenjivati stečena znanja u svim aspektima osobnog, društvenog, građanskog i poslovnog života.
Društvene i građanske kompetencije odnose se na osobne, međuljudske i intekulturalne
vještine koje pojedincu omogućuju uspješno i konstruktivno sudjelovanje u izgradnji društvenog i poslovnog života. Neophodno je poznavanje i razumijevanje multikulturalnih i socijalno – ekonomskih dimenzija europskog društva, prilagođavanje komunikacije različitim situacijama, pokazivanje tolerancije te izražavanje i razumijevanje različitih gledišta o životu. Građanske kompetencije naglašavaju važnost efikasnog angažiranja pojedinca u svim javnim domenama te pokazivanje i izražavanje solidarnosti i interesa za rješavanje problema koji se u zajednici javljaju.
Postojanje smisla za inicijativu i poduzetništvo pretvoriti će ideju u stvarnost. Uključuje
kreativnost, inovacije, ali i izvršavanje određenih riskantnih poteza. Ključno je prepoznavanje
dostupnih mogućnosti koje se nude pojedincu kako bi napredovao u osobnom, profesionalnom ili poslovnom smislu.
Kulturnom osviještenošću i izražavanjem u području kulture ukazuje se na važnost
kreativnog izražavanja ideja, emocija i doživljaja u području glazbe, scenske umjetnosti,
književnosti te likovne umjetnosti. Potrebno je poznavanje i razumijevanje vlastite kulture kako bi se to znanje moglo primijeniti za razumijevanje drugih kultura, različitih od naše.
Sve nabrojane kompetencije smatraju se jednako važnima. Svaka od njih jednako pridonosi
stvaranju uspješnog života pojedinca u društvu znanja. Osnove jezika, pismenost, računanje te informacijska i komunikacijska tehnologija osnovne su predispozicije za učenje i promicanje aktivnosti vezanih uz učenje. Ključne kompetencije, razvijanje kritičkog mišljenja, kreativnost, inicijativnost, vrednovanje, rješavanje problema te donošenje ključnih odluka predstavljaju određeni stupanj razvijenosti osobe. Sve su ovo znanja, vještine i stavovi koje bi osoba tijekom cijeloga života trebala razvijati kako bi što bolje uklopila u koncepciju društvene zajednice koja se razvija na načelima društva koje uči.
Za više detalja vidi: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, 2006. URL: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en... (2008-06-28)
