Projekat zapošljavanja mladih (YEP)

#Novi pristupi na tržištu rada koji vode ka konkretnim rezultatima – do 29.12.2016.godine zaposleno 5559 mladih

Projekat zapošljavanja mladih (YEP) se implementira od strane njemačke kompanije GOPA mbH, kroz predstavništvo u BiH uz podršku Vlade Švajcarske putem Ambasade Švajcarske u BiH.

(Od oktobra 2008. do oktobra 2011. godine Projekat je finansiran od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijske agencije za tehničku saradnju (ADC), dok nastavak projekta (u dvije faze do 2020.g) samostalno podržava Vlada Švajcarske)

Projekat zapošljavanja mladih u periodu od 2008 – 2016.godine

Projekat je u periodu od 2008-2016.godine dao značajan doprinos pozitivnim promjenama na tržištu rada u BiH i to kroz sljedeće najvažnije rezultate:

Unapređenje rada javnih službi za zapošljavanje

Tokom prve faze implementacije projekat je bio fokusiran na posredovanje u zapošljavanju kroz privatne agencije dok je u drugoj fazi akcenat stavljen na javni sektor, a ključne aktivnosti su sljedeće:

  • Uspostavljanje „Oglednih biroa”  koje će služiti za primjer drugima na koji način trebaju biti opremljene i kakve procedure rada trebaju imati,
  • Razvoj ljudskih resursa unutar entitetskih zavoda za zapošljavanje,
  • Uvođenje sistema mjerenja učinaka u radu entitetskih zavoda,
  • Razvoj informacionog sistema,
  • Podrška programima preduzetništva koje implementiraju entitetski zavodi,
  • Otvaranje 27 novih Klubova za traženje posla,
  • Saradnja sa privatnim agencijama za zapošljavanje po pitanju zapošljavanja mladih,
  • Podrška samozapošljavanju u ruralnim oblastima,
  • Uspostavljanje Foruma zapošljavanja mladih koji je nakon toga u skladu sa potrebama institucija na tržištu rada definiran kao Forum službi zapošljivanja kako bi se koordinirala reforma u JSZZ širom BiH,
  • Izrada komunikacijskih strategija za JSZZ u kojima se provodi novi model rada sa ciljem unapređenja komunikacije interno i eksterno koja će voditi boljem imidžu službi,
  • Promotivne aktivnosti po pitanju zapošljavanja mladih.

¨Ogledni biroi¨- novi koncept rada JSZZ-a

Glavna uloga javnih zavoda/službi za zapošljavanje definisana zakonom je posredovanje pri zapošljavanju, ali je ta uloga pod pritiskom pasivnih mjera (administracije zdravstvenog osiguranja) uglavnom zanemarena, naročito kada se ima u vidu uloga i potrebe poslodavaca na tržištu rada.

Uspostavljanje oglednih biroa odnosno novog modela unutar nedovoljno razvijenih javnih službi za zapošljavanje, predstavlja efikasan način razvijanja strategije koja će doprinijeti pozitivnim promjenama baziranim na najboljim evropskim praksama. Ovaj pristup je primjenjen u drugim zemljama Balkana, ali i Švajcarske i Njemačke, te je postigao značajan uspjeh.

Namjera je da se kroz saradnju i rad sa uposlenicima zavoda, mijenja organizacija holistički, tj. da se pristupi organizacijskim izmjenama koje mogu biti na primjenjene način da se mijenja filozofija, ponašanje, radna praksa i okruženje. Zavodi/službe za zapošljavanje trebaju prepoznati potrebe klijenata, prvenstveno poslodavaca, razviti odgovrajuće usluge, uspostaviti sistem mjerenja učinaka, razviti i primijeniti strategiju koja će unaprijedti funkcionisanje sistema potražnje radne snage.

Uspostavljena su dva ogledna biroa, u JUZZZRS  pri Filijali Doboj – Biro Doboju i u JU SZZKS u birou Novo Sarajevo. Uspostavljanje oglednih biroa ne bilo dovoljno da koncept nakon testiranja nije proširen na način da su pozitivni primjeri nisu podstakli promjene i u ostalim biroima, te je izmjenjena sistematizacija radnih mjesta u JU Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske, JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo, JU Služba za zapošljavanje TK, i Zavodu za zapošljivanje BS kojom je osigurano da svi biroi u  rade u skladu sa modelom koji je testiran u biroima Doboj i Novo Sarajevo.

Vlada FBiH je septembra 2014.g. usvojila “Strategiju jačanja funkcije posredovanja u JSZ-ovima u FBiH” koja predstavlja strateški instrument za reformu javnih službi koji detaljno definiše načine za njeno provođenje, a podrazumijeva i aktivnosti koje su primjenjene o oglednim biroima.

Novi model rada, razdvajanje administrativnih i savjetodavnih uloga, unapređenje kvalitete usluga, uvođenje sistema za praćenje i mjerenje učinaka predstavlja “Reformski paket” koji je ponuđen kantonalnim JSZ-ovima tokom konferencije u martu 2015.g te su u četiri  kantonalna  JSZZ-a (JU Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, Bosansko – podrinjskog, Zeničko – dobojskog, Tuzlanskog kantona) urađene situacione analize te su definisani planovi aktivnosti za provođenje reforme. Tokom septembra 2015.g. su sa tri gore navedene službe, sem JZS Zeničko – dobojskog kantona, potpisani Memorandumi o razumijevanju koji su formalni dokument kojima je iskazana spremnost službi da odlučno slijede primjenu novih praksi testiranih u JUSZZKS i JUZZZRS. Naknadno se u cijeli proces uključio Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta. Nakon toga je i Služba za zapošljivanje Zapadnohercegovačke županije prepoznala potrebu da se uključi u reformske procese (decembar 20016) te je i sa ovom službom potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji.

Pored navednih aktivnosti u JU Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona  testiran je model Mobilnog biroa sa ciljem da se usluge pruže nezaposlenima u ruralnim zajednicama  kojima je pristup uslugama u velikoj mjeri otežan, ili kojima dolazak u biro radi redovnog javljanja ili korištenja drugih usluga, iziskuje troškove koje oni nisu u mogućnosti da sami snose. Ukoliko se ovaj model pokaže efikasnim u smislu smanjena troškova i rezultira poboljšanjem usluga za nezaposlene, otvoriće se prostor za prenos ovog koncepta u

Uvođenje sistema upravljanja učincima u javnim zavodima za zapošljavanje

Sistem upravljanja učincima u javnim zavodima/službama je prije njegovog uvođenja bio nedovoljno razvijen, još uvijek ne postoji sistem praćenja učinaka na nacionalnom, regionalnom, lokalnom ili individualnom nivou. Također razvojne strategije se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri. Projekat zapošljavanja mladih je aktivno radio na rješavanju ovih pitanja kroz nekoliko opcija­: predstavljanje (i) organizacionih ciljeva, (ii) regionalnih ciljeva i na nivou službi /biroa kao i (iii) indvidualnih učinaka.

Uvođenje sistema upravljanja učincima u javnim zavodima/službama za zapošljavanje je zahtjevan proces, ali svaki pomak u ovom području može se smatrati uspjehom. Oba entitetska zavoda za zapošljavanje prepoznali su unapređenje sistema mjerenja učinaka kao važno pitanje te sistem za praćenje i mjerenje učinaka razvijen u ZZZRS i JUSZZKS u saradnji sa stručnjacima Ministarstva za ekonomska pitanja Švajcarske koje ovu praksu implementira u Švajcarskoj. Švajcarska je odabrana zbog decentralizovanog sistema u kojem zavodi rade i zbog velikog iskustva u definisanju ovakvih sistema.

Tokom protekle tri godine definisan je koncept sistema za praćenje učinaka slijedom kojeg je razvijena moderna aplikacija za praćenje učinaka koja je u proteklom periodu predata na upravljanje ZZZRS i JUSZZKS. Interni izvještaji se pripremaju kvartalno ( u Kantonu Sarajevo mjesečno)  i prezentuju se menadžemetnima službe. Sistem za mjerenje učinaka je jedan od elemenata “Reformskog paketa”  te je cilj da se u naredonom periodu, a na osnovu iskustava u razvoju ovog sistema,  on uvede u četiri kantonalne službe koje su iskazale interes za njegovu provedbu.

Karijerni program u srednjim školama

Projekat je u saradnji sa resornim ministarstvima obrazovanja, odabrao šest srednjih škola u Tuzli, Gračanici, Brčkom, Rogatici, Prnjavoru i Vlasenici, u kojima je implementiran akcioni program karijernog upravljanja, koji su sprovodile radne grupe školskih nastavnika i pedagoga, uz pomoć vanjskih stručnjaka sa iskustvom na tom polNakon što je preko stotinu pedagoga i učitelja prošlo obuku u školama je opremljeno šest savremenih karijernih kabineta, što podrazumijeva renoviranje jedne od školskih učionica, opremanje najsavremenijom tehnikom i namještajem, te brendiranje. U srednjoškolskom centru „Milorad Vlačić“ u Vlasenici otvoren i plastenik, u kojem učenici škole vode pravi biznis, od proizvodnje do plasmana proizvoda. U saradnji sa menadžmentom škola pripremljen je nastavni materijal orijentisan ka karijernom upravljanju, a sve sa ciljem lakše integracije na tržište rada onih đaka koji ne žele da nastave školovanje nakon uspješno završene srednje škole.

Sa ciljem unapređenja profesionalnog i karijernog savjetovanja, a kako bi se na što je moguće efikasniji način pristupilo mladima potrebno je konstantno uvoditi nove alate u radu, te je Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo sprovela radionice sa svim pedagogicama srednjih škola u Kantonu Sarajevo (privatnih i javnih) sa fokusom na: profesionalna orijentacija, informacije o tržištu rada i Priručnik   “Zumiraj zapošljavanje mladih”. Profesionalna orijentacija koja je u posljednje vrijeme se transformisala u karijernu orijentaciju se ne bavi samo izborom zanimanja, već i spoznajama o promjeni karijere i fleksibilnosti karijernog puta i promjene više zanimanja u karijeri pojedinca.

Ova iskustva su iskorištena te se ovaj način rada u odnosu na karijerno savjetovanje širi te je trenutno počela primjena ovog način rada i u JUSZZ Tuzlanskog kantona.

KLUBOVI ZA TRAŽENJE POSLA

U sklopu Zavoda za zapošljavanje RS  je  u Banjoj Luci i Gradišci te i u Tuzli, u okviru Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona uvedena je odnosno pilotirana u prvoj fazi Projkta aktivna mjera grupnog savjetovanja nezaposlenih ” Klub za traženje posla”.Klub za traženje posla vodi voditelj kluba/savjetodavac JSZ-a  koji je prošao/la posebnu edukaciju zahvaljujući kojoj je u prilici da pomogne i savjetuje mlade ljude u traženju adekvatnog posla. Klubovi za traženje posla okupljaju nezaposlene mlade 3 – 4 dana u sedmici tokom trosedmičnog programa.

Fokus obuke je na pronalaženju adekvatnih oglasa za radna mjesta i razvijanja vještina prezentovanja, putem telefona, pisama i licem u lice. Tokom prve dvije sedmice članovi kluba razvijaju teoretska znanja dok u trećoj sedmici se fokusiraju na praktično traženje posla, sa jasno postavljenim ciljevima u broju prijava koje moraju napraviti. Za sve one mlade koji ne pronađu posao tokom tog perioda, obezbijeđeno je savjetovanje i podrška tokom narednih šest mjeseci.Ciljne grupe klubova su mlade nezaposlene osobe te je stoga postavljena dobna granica od 18 do 30 godina za članove, ali je ostavljena mogućnost da svi zainteresovani mogu učestvovati u obuci.

Biroi koji provode program Kluba se nalaze na sljedećim lokacijama Tuzla, Živinice, Kalesija, Lukavac, Travnik, Novi Travnik, Jajce, Fojnica, Bugojno, Busovača, Kakanj, Cazin, Goražde,  Orašje, Sarajevo  (Federacija BiH) i Banja Luka, Gradiška, Srbac, Rudo, Modriča, Teslić, Novi Grad, Nevesinje, Višegrad, Zvornik, Derventa, Doboj (RS) i Klub u Brčkom pri Zavodu za zapošljivanje Brčko distrikta. Širenje mreže Klubova za traženje posla u narednom periodu odvijaće se prema planu provedbe reforme u četiri JSZ-a odnosno u službama koje su se oprijedijelile za uvođenje novog modela rada.

Kako bi se mjerila uspješnost Klubova, projekat je razvio sistem mjerenja učinaka, u kojem su ključni indikatori: broj polaznika, broj intervjua za posao, broj zaposlenih osoba i odnos broj zaposlenih-broj polaznika te je sa ciljem dodatne motivacije uvedena je praksa proglašenja najefiksanijih Klubova krajem svake godine. Sa ciljem promovisanja uspješnih primjera mladih koji su se nakon učešća u mjeri zaposlili YEP priprema razglednice sa pričama mladih kao i kalendar koji voditelji koriste u Klubovima za traženje posla u radu sa novim grupama kao motivaciono – promotivni materijal.

U situaciji kada nema dovoljno radnih mjesta naročito u lokalnim zajednicama u kojima se provodi program Kluba, i sa ciljem prezentacije formalnih i neformalnih mogućnosti za dobijanje stipendija, volontiranje, razvoj vještina i sl. YEP je inicirao izradu Info paketa. U njihovoj pripremi učestvuju zaposlenici službi, sa time da YEP administrira i objavljuje Info pakete na www.berzarada.ba. Informacije o mogućnostima za mlade su dostupne tokom sedam dana u sedmici. 

U programu Klubova za traženje posla je  od početka uvođenja ove aktivne mjere do 29,12.2016.g je učestovalo 6605 nezaposlenih mladih od čega je njih 2909 (40%) pronašlo zaposlenje od čega 1772 žena (61%).

Razvoj web stranica i infrastrukture službi za zapošljavanje

Nadalje ostvareni su značajni rezultati sa fokusom na Zavode za zapošljavanje RS (ZZZRS), Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta, Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona kao što su kreiranje novih web portala Zavoda za zapošljavanje RS (http://www.zzzrs.net/), FZZZ (http://www.fzzz.ba/), ZZZBD (http://www.zzzbrcko.org/) i SZZZTK (http://szztk.ba/) koji korisnicima (prvenstveno nezaposlenima i poslodavcima) pružaju nove savremene e-usluge dostupne 7 dana u sedmici tokom 24 sata, što komunikaciju sa ciljnim grupama čini efikasnijom i bez bespotrebnih administrativnih procedura. Poslodavcima je između ostalog pružena mogućnost online unošenja oglasa ili preuzimanja obrazaca bez odlaska u kancelarije Zavoda, dok nezaposlena lica imaju mogućnost besplatnog pristupa velikom broju oglasa, što čini protok informacija na tržišu rada mnogo boljim. Jedna od ostvarenih saradnji je i saradnja Zavoda za zapošljavanje RS i portala Posao.ba, upravo na razmjeni oglasa, koji se automatski razmjenjuju na jednoj i drugoj stranici.

Prema izvještaju o Monitoringu rada JSZ koji je izrađen u sklopu  EU projekta ” Posao narodu¨ (novembar 2014) web stranice FZZZ i ZZZRS  su ocijenjene najvišim ocjenama u konkurenciji sa web stranicama drugih JSZ. U protekle dvije godine dodatna podrška je pružena JUSZZKS te je i stranica ove službe modfikovana u skladu sa modernim principima rada sa klijentima.

Obuka zaposlenika službi za zapošljavanje 

U sklopu projekta održano niz obuka za službe za zapošljavanje na principu trening trenera, u koji je uključen veliki broj zaposlenika iz svih filijala. Svi zaposlenici su dobili certifikat za pohađanje ove obuke, a svoja znanja su nastavli multiplicirati zaposlenicima zavoda koji nisu bili obuhvaćeni obukom.

Među posebno inovativnim pristupima Projekta, pored uspostavljanja saradnje privatnih i javnih agencija za zapošljavanje, bile su i Mobilna jednica (specijalno opremljeno vozilo). Mobilna jedinica je kombi koji obilazi sela i gradove s ciljem distribucije oglasa za otvorena radna mjesta u regionima koje posjećuje, ali i s ciljem pripreme mladih ljudi da se prijave na ta radna mjesta, te prikupljanja njihovih biografija. Sve posjete su organizovane u saradnji sa opštinama i lokalnim biroima za zapošljavanje, a na taj način se mladim ljudima na licu mjesta pruža praktična podrška kako bi se mladi aktivirali u traženju posla. Britanska Daily Mail grupacija je nagradila ideju Mobilne jedinice nagradom za najinovativnije poduhvate u oblasti zapošljavanja, pod nazivom „Posao pred Vašim vratima“. Projekat je nagrađen i na izboru za najboljeg poslodavca 2010.godine, u kategoriji „Najinovativniji projekat“.

Projekat zapošljavanja mladih je tokom prve faze implementacije, a u saradnji sa entitetskim Zavodima za zapošljavanje i organizacijama iz BiH, kroz niz svojih aktivnosti zasnovanih na inovativnim pristupima pružio podršku mladim ljudima kroz pet ciklusa preduzetničke obuke za nezaposlena lica, nakon čega je vršena obuka mladih ljudi na radnom mjestu u odabranim preduzećima, što je rezultiralo sa 34 ugovora o zapošljavanju. U drugoj fazi Projekat je aktivno uključen u godišnje planove JSZ  oba entiteta.  Entitetski zavodi za zapošljavanje raspolažu sa nedovoljnim sredstvima i ljudskim kapacitetima tako da svako angažovanje uposlenika i osoblja zavoda mora biti organizovano tako da se postignu što bolji rezultati sa što manje negativnih efekata na uobičajeno funkcionisanje zavoda. Obuku za voditelje Klubova za traženje posla je prošlo 68 zaposlenika službi iz oba entiteta. Kako bi se osigurao transfer znanja i održivost ove aktivne mjere provedena su dva modula obuke prema programu ” Train the Trainers” ( decembar 2014 i septembar 2015 te septembar 2016 kada je obavljena obuka za interne trenere kada su obučeni zaposlenici ZZZRS za provođenje Uvodne obuke).

Uvođenjem novog modela rada i primjena Uputstva za rad u opštinskim biroima, iskazala se potreba da se zaposlenici u službama dodatno obuče pa je provedeno niz obuka kao što je obuka za zaposlenike JUSZZKS (Program Uvodne obuke je proveden tokom decembra 2014 – februara 2015.)  te je 27 zaposlenika steklo opšta i posebna znanja o novim pristupima u radu sa klijentima službe, a nakon testa su i certificirani. Ova praksa je nastavljena i u trećoj fazi te je 110 zaposlenik/ca ZZZRS prošla Program Uvodne obuke te su obuke obavljene za Službe za zapošljavanje BPK, HNK i TK.

Razmjena iskustava sa Kantonalnim zavodima za zapošljavanje u Švajcarskoj i Njemačkoj

Za predstavnike Zavoda za zapošljavanje RS, Federalnog zavoda i Agencije za rad i zapošljavanje BIH i Zavoda za zaposljavanje Brčko distrikta organizovana studijska posjeta Njemackoj (učesnici su posjetili Zavod za zapošljavanje – centrala u Nirmbergu, Biro za zapošljavanje u Frankfurtu, Agenciju za obrazovanje odraslih u Bonu, GOPA mbH u Bad Homburgu itd.). Studijska posjeta je služila kao alat za upoznavanje dobrih praksi (poput organizacije biroa za zapošljavanje, efikasnog rada šalter sale, kluba za traženje posla, rada savjetodavaca) u Njemačkoj, kako bi se neke od njih implementirale u BiH.

Nakon studijske posjete Agencija za rad i zapošljavanje BiH je potpisala sa njemačkim Zavodom za zapošljavanje sporazum o ferijalnom radu u Njemačkoj te je slijedom ovog sporazuma BiH svake godine dobije 150 kvota za studente sa bh fakulteta.

Švajcarski zavodi za zapošljavanje djeluju i funkcionišu na način na koji djeluje većina evropskih zavoda. Uopšteno govoreći, sistem funkcionisanja zavoda po modelu kantona je interesantan iz ugla kantonalnog uređenja u Federaciju BiH, ali su iskustva primjenjiva i u RS. Rang lista koja se primjenjuje  za mjerenje učinaka klubova za zapošljavanje je urađena na osnovu one koja je u upotrebi u Švajcarskoj, sistem za praćenje učinaka je razvijen u saradnji sa švajcarskim stručnjacima koji su u proteklom periodu više puta posjetili ZZZRS i SZZKS.Kao jedan od prvih koraka u uspostavi saradnje, organizovana je studijska posjeta Švajcarskoj (u periodu od 26. do 31.03. 2012. god)u kojoj su učestovali predstavnici entitetskih ministarstava, zavoda i službi za zapošljavanje. Tokom studijske posjete učesnici su posjetili Firmu za reciklažu i obuku u Düdingenu, Državni sekretarijat za ekonomska pitanja (SECO) i Centar za utvrđivanje kompetencija na tržištu rada u Bernu, Fondacija za aktivne mjere na tržištu rada u Lucernu, Regionalni centar za zapošljavanje mladih i Regionalni centar za zapošljavanje u Oltenu.

U cilju razvijanja saradnje između relevantnih institucija u Švajcarskoj i BiH, Projekat je inicirao uspostavljanje zvaničnih odnosa institucija, te je pozvao službenike švajcarskih zavoda za zapošljavanje kako bi oni prenijeli svoja stručna znanja i iskustva institucijama u BiH, posebno u sektoru saradnje sa poslodavcima i mjerenja učinaka. Na taj način je uspostavljena saradnja sa Švajcarskim sekretarijatom za ekonomske poslove (SECO), koji su uzeli aktivnu ulogu u razvoju sistema uravljanja učincima.

Razvoj preduzetništva

Projekat kontinuirano podržava razvoj preduzetništva u BiH, a kroz niz aktivnosti: Mladi poduzetnik,  Online školu preduzetništva i razvoju mehanizama za razvoj preduzetništva.

Jedna od aktivnosti koju je Projekat preduzeo u ranoj fazi implementacije, a koja je usaglašena sa definisanim potrebama Federalnog zavoda za zapošljavanje, jeste pružanje podrške programu FZZZ ¨Mladi poduzetnik¨, a u sklopu kojeg je pružena obuka, 12 jesečna savjetodavna podrška i finansijska podrška za 100 mladih ljudi koji otpočinju vlastiti biznis.

Cilj ovog programa FZZZ je da se kroz obuku mladih za preduzetništvo i finansiranje biznis ideja, razvije omladinsko poduzetništvo i pruži podrška samozapošljavanju i smanjenju nezaposlenosti mladih. Programom je predviđeno da se sufinansira pokretanje i vođenje malog biznisa za stotinu mladih osoba sa evidencije nezaposlenih u FBiH čije poslovne ideje budu ocijenjene kao najbolje, uz obaveznu prethodnu obuku iz poduzetništva. YEP projekat je u osigurao obuku i besplatne savjetodavne usluge i u saradnji sa konsultanskom kućom Revicon iz Sarajeva, sproveo edukaciju za stotinu polaznika u sedam gradova u prostorijama kantonalnih službi, u periodu novembar – decembar 2011.godine. Trening je pripremljen na osnovu podataka o polaznicima koje je dostavio Federalni zavod za zapošljavanje, tako su i teme koje su obrađene tokom trening pripremljene prema specifičnim potrebama učesnika. Učesnici treninga su dobili priliku da steknu saznanja koja se tiču kreiranja poslovne strategije i poslovnog plana, organizovanja malog biznisa, oblasti poreza i drugih obaveza prema državi, procedure pokretanja biznisa.

Zasnovano na iskustvima ovog programa razvijena je Online škola malog biznisa odnosno web aplikacija za izradu biznis plana koja će biti prenešena u vlasništvo FZZZ-a, a koja je trenutno dostupna na web stranici Projekta.

Najznačajniji korisnici Projekta u drugoj fazi su entitetski zavodi za zapošljavanje, sa tim da sve aktivnosti koje se provode ili će biti provedene imaju opšti cilj pružanja podrške nezaposlenim mladim osobama sa fokusom na one koji se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a naročito mladi u ruralnim područjima gdje ne postoje javne službe za zapošljavanje ili je tržište rada nerazvijeno ili ne postoji uopšte. Ovaj cilj će biti ostvaren dijelom kroz uspostavljanje klubova za zapošljavanje, a dijelom kroz angažovanje privatnih agencija za posredovnja u zapošljavanju koje imaju kapacitete da poboljšaju položaj ove ciljne gupe.

Podrškom lokalnim inicijativama Projekat zapošljavanja mladih (YEP) je  želio uključiti nevladine organizacije  u svoje aktivnosti kako bi se mladi aktivirali i dodatno motivisali, a cijeli proces je iniciran zaključcima Foruma za zapošljavanje mladih na osnovu kojih se pred nevladine organizacije postavio izazov da podnesu projektne aplikacije kojim se jačaju kapaciteti i podstiče aktivniji odnos mladih prema zapošljavanju i učešću u životu zajednice.

Projekat je pokrenuo program lokalnih incijativa u vrijednosti od 388.000 KM, kroz koji je 141 mladih dobilo zaposlenje, njih je skoro 500 aktivno učestvovalo, a rezultati  su predavljeni tokom 7. Foruma o zapošljavanju mladih te su sumirani u analitički dokument ” Kako do više radnih mjesta za mlade” – iskustva YEP lokalnih incijativa.

Slijedom ovih iskustava Projekat će u trećoj fazi definirati mehanizam finansiranja koji bi trebao biti održiv te ne bi trebao biti oslonjen samo na grantove, kako bi se osiguralo da podržana (socijalna) preduzeća budu funkcionalna i bez podrške Projekta.

Forumi o zapošljavanju mladih i Forumi službi zapošljavanja

Problemi mladih i njihovog zapošljavanja navedeni su kao prioritieti u strateškim dokumentima na svim niovima odlučivanja koji djeluju u sektoru zapošljavanje, ali je  utisak da šira javnost u BiH nije dovoljno informisana o problemima sa kojim se susreće ova populacija. Forumi se organizuju dva puta godišnje uz učešće predstavnika svih relevantinih institucija i vodećih aktera u oblasti zapošljavanja mladih u BiH, sa ciljem da se kroz razmjenu iskustva, međusobno upoznavanje, zajedničku analizu potreba i trendova u ovoj oblasti i koordinaciju djelovanja utiče na formulisanje javnih politika u ovoj oblasti kao i na povećanje zapošljavanja mladih. Do sada  je organizovano 12 Foruma o zapošljavanju mladih (posljednji decembar  2015.g u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje.) ne samo sa ciljem informisanja javnosti već je svaki Forum rezultirao konkretnim rezultatima kao što je implementacija Programa lokalnih inicijativa, razvoj karijernog programa ” Zumiraj zapošljavanje mladih”, obuke za savjetodavce.

Rezultat Foruma o zapošljavanju mladih je izrada Platforme o zapošljavanju mladih koja je upućena Vladi FBIH, a elementi Platforme su uvršteni u Strategiju zapošljavanja RS 2016.-2020.

U prethodnom periodu organizovan je Forum službi zapošljavanja na temu saradnje sa poslodavcima, te bi naredni Forum trebao biti organizovan na temu aktivnih mjera i njihovog unapređenja.

Zaključak

-Generalno govoreći, široka lepeza projektnih aktivnosti bi trebala doprinijeti boljoj integraciji mladih u tržište rada te u skladu sa tim projekat želi postići sljedeće ciljeve:

  • Unapređenje rada javnih zavoda za zapošljavanje
  • Unapređenje pristupa mladih uslugama javnih službi za zapošljavanje, posebno njihovim aktivnim mjerama na tržištu rada
  • Podrška zapošljavanju mladih kroz saradnju sa privatnim agencijama za posredovanje pri zapošljavanju i drugim akterima, uspostava lokalnih partnerstava za zapošljavanje i podrška razvoju preduzetništva
  • Podizanje svijesti i informisanje šire javnosti o pitanjima mladih u BiH, izrada internih komunikacijskih strategija za JSZZ koje bi trebale osigurati bolju internu i eksternu komunikaciju JSZZ.

Kako bi se postigli ovi ciljevi uspostavljene su ogledni biroi  u kojima ćsu izmjenjene prakse te su aktivnosti usmjerene  na nezaposlene i  na poslodavce, razdvajanje aktivnih mjera zapošljavanja od pasivnih i sl. Obuke koje Projekat provodi  i u saradnji sa lokalnim partnerima unapređuju i razvijaju ljudske kapacitete u javnim službama kako bi uposlenici stekli dodatne vještine kojima će rad ovih institucija biti značajno unaprijeđen. Uvođenje sistema za praćenje i mjerenje usmjerava rad službi na način da se službe postanu orijentisane na postizanje boljih rezultata u zapošljavanju što i jeste njihova primarna uloga.

Sve ove aktivnosti su osmišljene kao koraci sa kojima se žele napraviti pomaci u riješavanju pitanja velikog broja nezaposlenih mladih, posebno onih koji se nalaze u nepovoljnom položaju.

Nezaposlenosti, a pogotovo nezaposlenosti mladih mora se dati daleko veći prioritet na svim nivoima upravljanja i odlučivanja te će projakat kroz svoje aktivnosti nastojati doprinijeti podizanju svijesti o važnosti ovih pitanja.

Cilj YEP-a  je da efikasno odgovari na potrebe svojih ključnih korisnika, službi za  zapošljavanje,  kako bi se njihov rad unaprijedio, a što veći broj mladih ljudi pronašao posao.